Zlatarevo zlato prvi put na engleskom

Roman Zlatarovo zlato Augusta Šenoe gotovo stoljeće i pol nakon što je objavljen preveden je na engleski jezik. Knjiga s naslovom Goldsmith’s Treasure objavljena je sredinom kolovoza u Zagrebu na inicijativu Andrije Pečarića, vlasnika nakladničke kuće Spiritoso, dok prijevod potpisuje mladi prevoditelj Neven Divnjakinja. Urednica izdanja je Tanja Konforta, a domišljato grafičko oblikovanje, koje podsjeća na zlatnu polugu, osmislili su nagrađivani dizajneri Tomislav-Jurica Kaćunić, Ivana Vučić i Hamper studio.

„Kad je ovaj roman tek objavljen, brzo je preveden na brojne jezike: njemački, češki, francuski, slovenski, poljski… poslije čak i esperanto, ali engleskog prijevoda dosad nije bilo. Smatrao sam da je jedan od dragulja hrvatske književnosti, prvi hrvatski umjetnički povijesni roman i lijepa ljubavna priča, vrijedan pozornosti i da ga treba na atraktivan način predstaviti svima koji dolaze u Hrvatsku i žele je upoznati“, kazao je Pečarić i dodao da je ova knjiga početak opsežnijega projekta Šenoin Zagreb. „Cilj nam je Šenou smjestiti na mjesto koje mu pripada, spojiti staro i moderno, približiti ga novim generacijama suvremenim tehnologijama koje nas okružuju. Nadamo se da će sa Šenoinim romanima ljudi još više zavoljeti Zagreb i Hrvatsku.“

Tekst Zlatarova zlata opremljen je objašnjenjima manje poznatih i arhaičnih riječi te povijesnih podataka na marginama stranica, što olakšava čitanje. Romanu je priložen i predgovor Tanje Konfronta, koja čitateljstvo u kratkim crtama upoznaje s „ocem moderne hrvatske književnosti“ i njegovim djelom te prvim umjetničkim romanom u povijesti hrvatske književnosti, koji je postao nezaobilaznim dijelom zagrebačkog i hrvatskoga kulturnog identiteta. Dodala je i napomene koje čitateljima pokazuju da su ulice i trgovi na kojima se odvija radnja romana stvarni, da ljudi njima mogu prošetati, posjetiti crkve, zaista proći tragom likova, što knjigu čini i privlačnim turističkim proizvodom. U tom kontekstu osobito su apostrofirana Kamenita vrata, Trg sv. Marka, Jelačićev trg (Harmica), Krvavi most, Kaptol, Mesnička, Opatička i Kamenita ulica te Medvedgrad.

Pozornost privlači i grafičko oblikovanje knjige. Uspješan spoj tradicionalnog i suvremenog, dekorativnog i minimalističkog, rustikalnog i elegantnog povezuje tri razdoblja – 16. stoljeće u kojem se radnja odvija, 19. u kojemu je roman nastao te 21. stoljeće suvremenih čitatelja. Pri prijelomu rabljen je font koji je izradio nagrađivani hrvatski dizajner i tipograf Nikola Đurek, čime se, prema riječima izdavača, htjelo pokazati koliko im je važno „predstaviti svijetu naše mogućnosti i bogatu baštinu“.

Pečarić naglašava da je knjiga ponajprije namijenjena stranim turistima koji traže autentične kulturne suvenire, novim generacijama hrvatskih iseljenika koje ne govore dovoljno dobro hrvatski pa se na taj način mogu upoznati s hrvatskom kulturnom baštinom, ali i ostalim čitateljima kojima je Šenoin kultni roman sada dostupan.

Ovu privatnu inicijativu pozdravio je književni povjesničar Tihomil Maštrović, znanstveni savjetnik u HAZU-u, koji na pitanje zašto se toliko čekalo na engleski prijevod toga klasičnog djela hrvatske književnosti odgovara da je problem u tome što se zadaćom prevođenja hrvatske književnosti na strane jezike u Hrvatskoj nijedna institucija sustavno ne bavi. „Po pitanju posredovanja hrvatske književnosti na stranim jezicima mnogo je napravio časopis Most / The Bridge, no sustavna institucijska skrb o tom pitanju u nas ne postoji. Ova pozitivna inicijativa mogla bi biti poticaj da se stvore organizacijski uvjeti koji će potaknuti da se hrvatska književnost u većoj mjeri prevodi na strane jezike.“

Zlatarovo zlato s podnaslovom Roman iz zagrebačke prošlosti objavljeno je prvi put u Vijencu 1871. godine, u brojevima od 5. kolovoza do 30. prosinca, dok je u knjižnom izdanju izašlo godinu dana poslije.